TERCE JADRANSKIH BRODICA
07.01.2011
U srijedu, 12. siječnja 2011. s početkom u 12 sati, u Tehničkom muzeju otvara se izložba TERCE JADRANSKIH BRODICA
Poštovani,
u srijedu, 12. siječnja 2011. s početkom u 12 sati, u Tehničkom muzeju otvara se izložba TERCE JADRANSKIH BRODICA - izložba crteža tradicijskih jadranskih barki autora Velimira Salamona.
Baštinik nije onaj kome je nasljeđe dopalo slučajno, nego onaj tko je baštinu izabrao. Znati naslijediti jedno je od najvećih i najtežih umijeća današnjice. Ono uključuje borbu protiv zaborava, a zaborav kao da ima biti finalni produkt ove civilizacije. Nasljeđivanje je sučeljavanje vremenskih slojeva, odmjeravanje životnih pretpostavki i razloga, nalaženje mjesta onoga što je bilo u onome što se sprema biti. Takav je nasljednik, izabravši svoje polje, svoju bašćinu, brodograditelj, sveučilišni profesor, Velimir Salamon.
Salamonova fascinacija brodom kao čudesnom ljudskom građevinom uronjenom u dinamične elemente vode i zraka, rezultirala je njegovom cjeloživotnom posvečenošću fenomenu tradicionalne drvene barke Jadrana. Salamon je do spoznaja o tradicionalnim barkama Jadrana dolazio prije svega istraživanjima na terenu, od Rovinja do Dubrovnika pa sve dalje diljem Mediterana, od Lisabona i Barcelone do Bresta.
TERCE JADRANSKIH BRODICA - izložba crteža jadranskih barki Velimira Salamona ujedno je i nacionalni memento za spas maritimne kulturne baštine Hrvatske.
Izložba obuhvaća sedamdesetak autorskih crteža općih planova tradicijskih a danas nestalih jadranskih brodica na jedra i vesla. To su crteži bracera, rovinjskih, dubrovačkih, neretvanskih i ostalih jadranskih barki, te crteža gajete falkuše i ostalih brodova. Crteži su napravljeni u skladu sa zakonitostima Nacrtne geometrije i Tehničkog crtanja ali uvedena je, svojevremeno izbačena, komunikacija bojom koja daje crtežu novu dimenziju.
Naslov izložbe odabran je stoga, što upravo broj tri, odnosno terca obilježava cjelokupnu ljudsku a napose pomorsku kulturu. Tako su npr. ne samo proporcije trupa broda, njegova duljina, širina i visina u trećinama, nego je i jarbol obično smješten na upravo jednoj trećini duljine broda od pramca, a kosnik je tradicionalno jednom trećinom unutar broda baš kao i veslo. Jedro se skraćuje upravo za jednu trećinu svoje površine kraticama koje nazivaju „rukom tercaruola“, odnosno na jeziku Lingua Franca „mano di terzaruoli. Na bogato urešenim krmama brodova uvijek su bila tri svjetla, tri ferala, simbolizirajući Vjeru, Nadu i Milosrđe. Sljedbenici sv. Franje imali su upravo tri čvora na poveznici svog habita koji su ih podsjećali na njihove Evanđeoske zavjete, Poslušnost, Siromaštvo i Čistoću. Pjevalo se uglavnom u tercama i u tročetvrtinskom ritmu.
Autor Velimir Salamon diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u Nuklearnoj elektrarni Krško, potom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, te na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta Hrvata (svog naroda) održao je brojna predavanja i objavio znanstvene, stručne te popularne članke i knjige. Održavao je seminare i radionice te svoje crteže izlagao diljem zemlje i inozemstva.
Projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku tradicijskog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe hrvatskog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu a potom i u Veneciji i Brestu. Radio je na rovinjskoj brodograđevnoj tradiciji, na malološinjskoj pasari, neretvanskoj trupi i lađi, na betinskoj i mljetskoj gajeti i dubrovačkom galijunu, te na projektu Baby Boat za predstavljanje pomorskog nasljeđa djeci. Trenutno radi na znanstvenom projektu rekonstrukcije omiškog gusarskog broda, čuvene sagitte.
Upravo u sadašnjem vremenu, ova izložba predstavlja dobrodošao memento za spas cjelokupne pomorske baštine Hrvatske.
Autor likovnog postava izložbe je Boris Radovan, a autori tekstova uz Velimira Salamona su i Željka Čorak te Joško Božanić
Izložba TERCE JADRANSKIH BRODICA biti će otvorena 12. siječnja do 20. ožujka 2011. u uredovno vrijeme Muzeja (utorak – petak od 9 do 17 sati, a subota – nedjelja od 9 do 13 sati). Cijena pojedinačne ulaznice je 15 Kuna.
Pozivamo vas da nam se pridružite.
Odnosi s javnošću
Miljenko Paunović
tel. 4881-625
povratak