Na krilima velikog leptira Neptis lucilla
21.06.2010
U Tehničkom muzeju će od 23. lipnja do 31. listopada 2010. prigodnom izložbom biti obilježena stota godišnjica polijetanja prvoga hrvatskog aviona konstruktora inženjera Slavoljuba Penkale
Na krilima velikog leptira Neptis lucilla naziv je izložbe kojom se od 23. lipnja do 31. listopada 2010. obilježava stota godišnjica polijetanja prvoga hrvatskog aviona konstruktora inženjera Slavoljuba Penkale (23. lipnja 1910. – 23. lipnja 2010.).
Za tu prigodu tiskana je i tematska knjižica u kojoj se daje pregledan i zanimljiv prikaz najvažnijih osoba i događaja vezanih uz nastanak i polijetanje prvoga aviona u Hrvatskoj. Uz Tehnički muzej na izložbi sudjeluje i Hrvatski filatelistički savez na temu Slavoljub Penkala u filateliji.
Slavoljub Penkala (1871. – 1922.) autor je raznovrsnih tehničkih unapređenja s područja tehnike i prirodoslovlja. Lepezu njegovih brojnih inovacija čini više od osamdeset patenata registriranih u Beču i Budimpešti. Važnost njegovih inovacija i patenata od početka je prelazila nacionalne granice. Svojim patentima vinuo se među najbolje svjetske izumitelje.
Vrhunac njegova rada jest izrada konstrukcije prvog aviona u Hrvatskoj. Trebalo je znanja, hrabrosti, volje, organizacijskih sposobnosti, financijskih sredstava i prije svega odvažnosti za upuštanje u gradnju aviona prema vlastitu nacrtu. Uz to treba uzeti u obzir da je samo sedam godina prije njegove konstrukcije aviona poletio prvi avion braće Orvillea i Wilbura Wrighta (1903.). Penkalin avion nije bio "tipični" dvokrilac već je to po mnogočemu jedinstven avion bitno različit od dotadašnjih.
U stručnim krugovima i sada se vode rasprave oko pitanja tko je prvi poletio Penkalinim avionom. Je li to bio učitelj ili njegov učenik, odnosno Slavoljub Penkala ili Dragutin Novak, koji je izvodio probne letove na Penkalinim konstrukcijama? Avionom je 23. lipnja 1910. ipak najvjerojatnije pilotirao Penkala. Također postoje neslaganja oko toga što je uopće letenje. Ako je prvi službeni let braće Orvillea i Wilbura Wrighta izveden 1903., pri čemu su preletjeli oko četrdeset metara za dvanaest sekundi, priznat za prvi uspješni let u povijesti zrakoplovstva, zašto ne bi i inženjeru Penkali bio priznat njegov povijesni let kojim je u razmacima dosezao visinu i do pet metara te duljinu od nekoliko desetaka metara? Istine radi mora se reći da je većinu sljedećih letova izvodio mladi mehaničar te zaljubljenik u avione i letenje Dragutin Novak (1892. – 1978.), naš prvi službeni i školovani pilot.
POČECI MOTORNOG LETENJA U HRVATSKOJ
PRVI HRVATSKI AVION VELIKI LEPTIR, NEPTIS LUCILLA
(biplan, visokokrilac bez kabine)
Izumom motora s unutarnjim izgaranjem početkom 19. stoljeća, na domaćoj sceni baloni i zračni brodovi ustupaju mjesto letjelicama s krilima i motorom. Samo sedam godina nakon polijetanja prvog aviona braće Wright 1903., Hrvatska ima prvi avion, konstruktora Slavoljuba Penkale, koji se smatra ujedno i prvim avionom u istočnoj Europi, čime se Penkala svrstao u red svjetskih tehničkih velikana na području zrakoplovstva. Na temelju izračuna izradio je samostalno elemente svog aviona u dvorištu zgrade gdje je stanovao (na Trgu kralja Tomislava 17, nekadašnjem Trgu cara Franje Josipa 15 u Zagrebu). Novac za gradnju prvog aviona uglavnom je prikupio uspješnom prodajom svojih olovaka (penkala i nalivpera) te ostalih predmeta. Prije započete gradnje aviona 1910., krajem 1909. pod rednim brojem 50774 prijavio je započetu gradnju Mađarskome patentnom uredu u Budimpešti, pod nazivom "Izum zrakoplova s posebnim tipom kormila". I taj je patent ishodio zbog osebujne konstrukcije, koja se prije svega očitovala u primjeni gibljivoga ptičjeg repa te repa leptira Neptis lucilla. Važno je istaknuti da Penkala u svome pothvatu nije oponašao nijedan do tada sagrađeni avion u Europi.
Dva su razloga dodjele patenta Penkalinu avionu (dvije inovacije):
- stabiliziranje aviona prema sustavu zmaja, prepoznatljivo po dvjema plohama; gornjoj u obliku pravokutnika čija je gornja strana okomita na smjer leta i donjoj u obliku istokračnog trokuta čija je osnovica paralelna s prednjim bridom gornje plohe, simetrično postavljena na gornju plohu
- kormilo aviona koje čini trokutastaploha čiji se vrh spaja s vrhom donje trokutaste plohe, od koje je srednja statična.
Za razliku od Lilienthala, koji je proučavao siluetu ptičjih krila, Penkala je bio više nadahnut siluetom krilâ leptira Neptis lucilla, koje je u slobodno vrijeme hvatao sa sinom Eduardom na Kraljičinu zdencu podno Medvednice. Uočio je da prilikom slijetanja ptica sa svake strane lagano podigne rašireni horizontalno položeni rep. Cilj mu je bio načiniti letjelicu čija će konstrukcija biti nalik na pokret ptice, odnosno leptira. To je omogućivala izvedba kojom su rep i upravljač bili međusobno povezani čeličnim žicama, pa je letjelica mogla imati pet položaja: vodoravni let, poniranje, uzdizanje (propinjanje), naginjanje aviona u lijevu te u desnu stranu.
U čast slavnog izumitelja i konstruktora Slavoljuba Penkale, Tehnički muzej podiže mu spomenik (2004) u Parku velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike (uz Boškovića, Vrančića, Rabljanina, Kućeru, Hanamana, Schwarza i Kovačevića) kao trajan prilog širenju svijesti o važnosti njegova djela.
Otvorenje prigodne izložbe biti će u srijedu, 23. lipnja 2010. u 12 sati.
Uz brojne uzvanike i goste na izložbi će biti nazočna i kćer prvog hrvatskog pilota Dragutina Nivaka, gospođa profesor Nevenka Novak (92) koja se rado i jasno prisjeća života i rada uz svoga oca koji je uvijek sa nevjerojatnom ljubavi pričao o Slavoljubu Penkali.
Odnosi s javnošću
Miljenko Paunović
povratak